Odakle dolazi vlaga u stanu
Četveročlana obitelj disanjem, kuhanjem, tuširanjem i sušenjem rublja proizvede od 8 do 12 litara vodene pare dnevno. Moderni prozori i izolacija čine stan gotovo nepropusnim, pa ta vlaga ostaje unutra ako se zrak redovito ne izmjenjuje.
Kada topao i vlažan zrak dotakne hladnu površinu (staklo, vanjski kut, zid iza ormara), para se kondenzira. Na mjestima koja su dugo vlažna za nekoliko tjedana razvija se plijesan.
Uloga izmjene zraka
Jedini trajan način uklanjanja vlage od boravka jest da je izvedemo van. Provjetravanje pomaže, ali zimi znači gubitak topline i rijetko je dovoljno redovito, osobito noću i kada nikoga nema kod kuće.
Kada pomaže rekuperator
Rekuperator neprekidno izmjenjuje zrak i pritom vraća većinu topline. Smanjuje vlagu i kondenzaciju koje nastaju boravkom, snižava CO₂ i odvodi mirise. Najbolje rezultate daje kod kondenzacije na prozorima i plijesni u spavaćim sobama i kupaonicama.
Kada je bolji odvlaživač
U podrumima, praonicama i prostorijama gdje je i vanjski zrak vlažan ventilacija sama nije dovoljna. Odvlaživač aktivno izdvaja vodu iz zraka i održava vlažnost oko 50 %.
Rekuperator smanjuje vlagu i kondenzaciju od boravka, ali ne rješava kapilarnu vlagu iz tla ni toplinske mostove. Ako zid vlaži odozdo, ako se mrlje šire nakon kiše ili ako je jedan kut uvijek hladan, potrebna je građevinska sanacija (hidroizolacija ili izolacija). Ventilacija tada pomaže, ali ne uklanja uzrok.
Ventilacija

